Količina podataka koje proizvodimo radom na svom računaru je svakim danom sve veća. Slike (koje obično ne izrađujemo u “papirnom” obliku), razni tekstovi, tabele, prezentacije, baze podataka i slično su nešto što je naš produkt rada na računara. I to su naša važna dokumenta, zar ne? A, opet pravljenje rezervne kopije onog što nam je bitno obično se sjetimo kad je kasno. Najčešće kad je računar/tablet/laptop/telefon doživio neku vrstu kvara i kad je jako teško a ponekad i nemoguće oporavit dokumente.
U današnje vrijeme je veoma lako (ponekad i automatizovano) sačuvati rezervnu kopiju dokumenta na više različitih mjesta. Prenosni mediji kao što su eksterni hard diskov, USB fleš memorije, optički mediji i Internet rješenja u “oblaku” su veomo jeftina (ponekad i besplatana) i pouzdana. Treba samo da ih koristimo! Evo i koja su najbolja po našem mišljenju:
- Cloud Storage servisi na Internetetu. Ili u “oblacima” kako se obično zovu kod nas. To su servisi koj
i vam omogućavaju da svoje podatke čuvate negdje na Internetu (serveru) i predstavljaju vaš virtuelni disk. Velika prednost je ta što svojim podacima možete da pristupite sa bilo kog mjeste gdje imate Internet i isto tako da ih djelite sa drugima. Obično postoje aplikacije koje automatski prave kopiju odabranih fascikli na vašem računaru i time vam olakšavaju rad. Mana ovih servisa su sigurnost i upitna zaštita ličnih podataka. Najpoznatiji servisi ovog tipa su Google Drive (15GB prostora besplatno), Dropbox (2GB ), Box (10GB), Mega (50GB), OneDrive(15GB). Treba birati servis koji su pouzdati i koji su već duže vrijeme funkcionišu. Možda i nesvjestno, ako imate telefon sa Android OS koristite Google Drive za sinhronizaciju brojeva telefona i slika.
- Cloud Storage servisi na Internetetu. Ili u “oblacima” kako se obično zovu kod nas. To su servisi koj
- Eksterni diskovi su dobro rješenje ako želite da vam dokumenta budu uvijek dostupna. I niste toliko ograničeni sa kol
ičinom podataka koje čuvat jer se njihov kapacitet kreće od 500GB i više. Malih su dimenzija i prektično vam mogu stati u džep. Nekad proizvođaži isporučuju eksterne diskove sa programima za enkripciju tako da su vaši dokumenti maksimalno zaštićeni od neovlašetnog korištenja. Mana eksternih diskova je što može doći do fizičkih oštećenja a time i do gubitka svih dokumenta na njima. Sa masovnom upotrebom novih SSD diskova koji nemaju pokretnih dijelova i ovaj problem će biti rješen.
- Eksterni diskovi su dobro rješenje ako želite da vam dokumenta budu uvijek dostupna. I niste toliko ograničeni sa kol
- USB fleš memorija ( USB “stik”) koristima za svakodnevni rad. Malih su gabarita, otporni na mehaniča oštećenja, veoma povoljni sa cijenom i sa mogućnošću
enkriptovanja (šifrovanja, zaključavanja) fajlova. Trajnost podataka na ovoj vrsti medija je veoma duga. Mana ove vrste medija su veoma lak način prenosa virus što opet zavisi do samog korisnika.
- USB fleš memorija ( USB “stik”) koristima za svakodnevni rad. Malih su gabarita, otporni na mehaniča oštećenja, veoma povoljni sa cijenom i sa mogućnošću
- Optički mediji kao što su DVD i CD mediji se sve manje koriste ali ako nemamo ništa drugo pri ruci mogu poslužiti. Standardan DVD je kapaciteta 4,7 GB ili 8,5 (DL) a kod CD je kapacitet još manji i iznosi 700MB. U novije vrijeme se koriste i BlueRay diskovi kapaciteta je 25GB ali nisu toliko zastupljeni. Mane optičkih medija su kraći vijek trajnosti samog medija i ograničenje sa kapacitetom. Velika prednost je rasprostranjenost uređaja za čitanje i tzv. narezivanje podataka na računarima i laptopima i naravno veoma povoljna cijena.
Na vama je da odlučite koju vrstu medija će te koristiti za čuvanje svojih važnih dokumenata (podataka) ali naša preporuka je da sve ono što vam je bitno čuvate na bar dvije lokacije. Srećno backup-ovanje.