Bitkoin (Bitcoin) je virtuelna, digitalna valuta, koja iako postoji već nekoliko godina, još uvijek jednako privlači pažnju i još uvijek ljudi imaju pitanja u vezi s njom, šta je zapravo, da li je legalna i slično.
Bitkoin je elektronska valuta, poznata i kao kriptovaluta. To je digitalni oblik novca koji su stvorili i prate milioni računarskih korisnika uz pomoć složenih matematičkih proračuna, rješavanjem matematičkih problema.
Zašto su Bitkoini kontroverzni
Različiti razlozi su napravili od bitkoin valute medijsku senzaciju.
Od 2011-2013, mnogi iz kriminalnog miljea su počeli da kupuju bitkoin za milione dolara kako bi se novac mogao kretati nevidlljivo “oku zakona”. Nakon toga, vrijednost bitkoina je skočila.
Kontroverzni su jer oni uzimaju moć i zaradu bankama i čine ih dostupnim široj javnosti. Bitkoin računi se ne mogu zamrznuti, niti ih poreske službe mogu ispitati. Za njegov transfer nije potrebno posredovanje banaka. Ukratko, bitkoini su van kontrole tradicionalne policije i finasijskih institucija.
Bitkoin je nastao kao ideja software developera Satoshi Nakamoto-a; elektronsko plaćanje na temelju matematičkih dokaza. Ideja mu je bila stvaranje valute bez centralne vlasti, s elektronskim prenosom (i to uglavnom instantnim), s vrlo malim ili nikakvim transakcionim troškovima.
Kako Bitcoin funkcioniše
Bitcoin su potpuno virtuelna kovanica dizajnirana da bude ‘samostalne’ vrijednosti, bez potrebe za bankom koja bi kontrolisala kretanje i njeno čuvanje.
Kada ste jednom postali vlasnik bitkoina, možete ga koristiti za kupovinu roba i usluga online, ili možete ušuškati ih i nadati se da će njihova vrijednost rasti tokom godina.
Bitkoinom se trguje iz jednog ličnog ‘novčanika’ u drugi.
Novčanik je mala lična baza podataka koje čuvate na disku računara, na pametnom telefonu, tabletu, ili negdje “in the cloud”.
Bitkoini su otporni na falsifikat. Tako je računski-intenzivno da se stvori Bitkoin, da nije finansijski isplatvo falsifikatorima da manipulišu sistemom.
Vrijednosti bitkoina i propisi
Jedan bitkoin varira u vrijednosti svakodnevno. Trenutno ima bitkoina u vrijednosti većoj od dvije milijarde dolara. Bitcoin će prestati da se stvara kada je ukupan broj dostigne 21 milion novčića, koliko se procjenjuje da će ih biti negdje oko 2040. godine .
Bitcoin valuta je potpuno pravno neuređena i potpuno decentralizovana. Ne postoji nacionalna banka ili nacionalna kovnica. Sama valuta je samodovoljna i nekonvertibilna, što znači da ne postoji plemeniti metal iza bitkoina; vrijednost svakog bitkoina je u njemu samom.
Bitkoinima upravljaju “rudari”(miners), masivna mreža ljudi koji resurse svojih personalnih računara, ustupaju bitkoin mreži. Bitkoini su rudareni (Mined) pomoću računara, tj. korištenjem procesorskog vremena i distribuirani u bitkoin mreži. Mreža procesuira transakcije napravljene pomoću bitkoina, što rezultuje stvaranjem vlastite platne mreže.
Rudari su plaćeni za svoj računovodstveni rad zaradom novih bitkoina za svaku sedmicu doprinosa na mreži.
Širom svijeta ljudi koriste program koji slijedi matematičku formulu za proizvodnju bitkoina. Ta formula je javno dostupna svima, jer je napisana Open Source kodom, tako da svako može pogledati i uvjeriti se da radi ono za što je i stvoren.
Bitcoin i Block chain
Blokčejn ili lanac blokova kako ga možemo nazvati, glavna je inovacija bitkoina. Naime, sve počinje od servera sa vremenskom verifikacijom tzv “TimeStamp” servera. Ovaj server omogućava postavljanja digitalne informacije o vremenu, u bilo koji dokument ili računarski podatak. Najpoznatiji je Majkrosoftov “TimeStamp” server koji služi kao zaštita od hakerskih napada. Niko, pa ni tvorac dokumenta, ne može izmjeniti informaciju o trenutku nastajanja tog dokumenta na mreži. Ovi vremenski pečati osiguravaju da podaci o hronologiji transakcija budu trajno zapisani u bitkoin mrežu kroz fajlove koje nazivamo blokovima. Jedan blok je potvrda o jednoj ili svim najnovijim bitkoin transakcijama koje nisu zabilježene u predhodnim blokovima. Novi blokovi dodaju se na poslednji blok formirajući tako lanac.
Svaki blok ‘pamti’ i referiše na transakcije koje su postojale neposredno prije njegovog nastajanja, tako da se one slažu po hronologiji nastanka. Svaki novi blok potvrđuje nastavak ovog niza. Jednom stvoren blok se ne može obrisati i on zauvjek postoji u lancu.
Blok sadrži i informaciju, odnosno rješenje matematičke jednačine. Za stvoreni blok, odnosno pronađeno rješenje, nalazač je nagrađen određenom količinom novčića.
Svi blokovi u lancu imaju samo jednu putanju prema izvornom ili “genesis” bloku. Prva trasakcija u tom bloku bila je plaćanje nagrade od 50 BTC njenom kreatoru Satošiju.