Random Access Memory ili RAM je fizički hardver unutar računara koji privremeno skladišti podatke, služi kao “radna” memorija računara.
Dodatni RAM omogućava računaru da radi sa više informacija istovremeno, što obično ima značajan efekat na ukupne performanse sistema.
Popularni proizvođači RAM-a su Kingston, PNY, Crucial Technology i Corsair. RAM je poznata i kao glavna memorija, interna memorija, primarna memorija, “stick” memorija i RAM “stick”.
Vaš računar treba RAM zbog brzog pristupa podacima
Jednostavno rečeno, svrha RAM-a je da omogući brz pristup podacima uređaja za skladištenje. Vaš računar koristi RAM za učitavanje podataka jer je mnogo brža od pokretanja istih podataka direktno sa hard diska.
Razmišljajte o RAM-u kao o kancelarijskom desktop računaru. Koristi se za brzi pristup važnim dokumentima, alatima za pisanje i ostalim podacima koji su vam trenutno potrebni. Bez njega držali biste sve u fiokama i ormanima, što znači da će vam trebati mnogo duže da obavljate svoje svakodnevne zadatke, jer biste morali stalno ići do ovih odjeljaka za odlaganje kako biste dobili ono što vam treba, a potom dodatno vrijeme biste gubili vraćajući ih na mjesto, kad vam više nisu potrebni.
Slično tome, svi podaci koje aktivno koristite na računaru (ili pametnom telefonu, tabletu, itd.) privremeno se čuvaju u RAM-u.
Ovaj tip memorije, kao što je desktop u analogiji, pruža mnogo brže vrijeme čitanja / pisanja nego korištenje hard diska. Većina hard diskova je znatno sporija od RAM-a zbog fizičkih ograničenja kao što je brzina rotacije.
RAM radi sa svojim hard diskom (ali to su različite stvari)
RAM se tipično naziva jednostavno “memorija”, iako u računaru postoje i druge vrste memorije.
RAM, koji je u fokusu ovog članka, nema nikakve veze sa količinom memorije hard diska, iako se često pogrešno zamjenjuju u razgovoru. Na primjer, 1 GB memorije (RAM) nije isto što i 1 GB prostora na hard disku.
Za razliku od hard diska koji se može isključiti i ponovo uključiti bez gubitka podataka, sadržaj RAM-a se uvijek briše kada se računar isključi. Zbog toga nijedan od vaših programa ili datoteka nije otvoren kada ponovo uključite računar.
Jedan od načina na koji računar zaobilazi ovo ograničenje je da vaš računar prebacite u režim hibernacije. Hibernacija računara samo kopira sadržaj RAM-a na hard disk kada se računar isključi i zatim kopira nazad u tRAM kada se ponovo uključi.
Svaka matična ploča podržava samo određeni raspon tipova memorije u određenim kombinacijama, pa uvijek provjerite kod proizvođača matične ploče prije kupovine.
RAM na vašem računaru podsjeća na lenjir ili “štap”
Standardni “modul” ili ” stick “(štap) desktop memorije je tanak komad hardvera koji podsjeća na kraći lenjir. Dno memorijskog modula ima jedan ili više ureza za ispravnu instalaciju i obloženi su brojnim, obično pozlaćenim konektorima.
Memorija je instalirana u slotovima memorijskih modula koji se nalaze na matičnoj ploči. Ova ležišta je lako naći – samo potražite male šarke koje zaključavaju RAM na svom mjestu, koje se nalaze na obe strane slotova slične veličine, na matičnoj ploči.
Memorijski moduli dolaze u različitim kapacitetima i varijacijama. Moderni memorijski moduli mogu se kupiti u 256 MB, 512 MB, 1 GB, 2 GB, 4 GB i 8 GB. Neki primjeri različitih tipova memorijskih modula uključuju DIMM, RIMM, SIMM, SO-DIMM i SO-RIMM.
Koliko RAM-a vam je potrebno?
Kao i kod CPU-a i hard diska, količina memorije koja vam je potrebna za računar zavisi isključivo od onoga za šta koristite ili planirate da koriste vaš računar.
Na primjer, ako kupujete računar za teške igrice, onda ćete htjeti dovoljno RAM-a da podrži igru. Ako imate samo 2 GB RAM-a dostupnog za igru koja preporučuje najmanje 4 GB, to će rezultirati jako sporim performansama ako ne i totalnom nemogućnošću igranja.
S druge strane, ako koristite računar radi „light“pretraživanja interneta, a ne video streaminga, igara, intenzivnih aplikacija, itd., mogli biste da se izvučete sa manje memorije.
Isto važi i za aplikacije za uređivanje videa, za programe koji su „teški“, 3D grafiku itd. Obično možete saznati prije nego što kupite računar koliko će RAM-a biti potrebno za određeni program ili igru.
Novi desktop, laptop ili čak tablet računari ne dolaze sa manje od 2 do 4 GB unaprijed instalirane memorije. Osim ako nemate specifičnu svrhu za vaš računar, pored redovnog prenosa video zapisa, pretraživanja Interneta i korišćenja normalnih aplikacija, vjerovatno vam ni ne treba više RAM-a od toga.
Rješavanje problema sa RAM-om
Prvo što treba da učinite ako sumnjate u problem sa jednim ili više RAM-a modula je da izvadite i ponovo stavite memorijske module. Ako jedna od RAM memorijskih modula nije sigurno umetnuta u svoj slot na matičnoj ploči, čak i mala neravnina može da je izbaci s mjesta i izazove probleme sa memorijom koje niste imali ranije.
Ako ponovno postavljanje memorije ne riješi probleme, pokušajte sa nekim od besplatnih programa za testiranje memorije. Kako oni rade izvan operativnog sistema, rade sa bilo kojim PC računarima – Windows, Mac, Linux, itd. Vaša najbolja opcija je zamjena memorije na računaru ako neki od ovih alata identifikuje problem, bez obzira koliko je mali.
Napredne informacije o RAM-u
Dva glavna tipa RAM-a su statička RAM (SRAM) i dinamička RAM (DRAM). Obe vrste su nestabilne. SRAM je brži, ali je skuplji za proizvodnju nego DRAM-a, zbog čega je DRAM prevladao na današnjim uređajima. Međutim, SRAM se ponekad vidi u malim dozama u različitim internim računarskim dijelovima, kao što je kod CPU-a i kao keš memorija hard diska.
Neki softveri, poput SoftPerfect RAM Disk-a, mogu stvoriti ono što se zove RAM disk, što je u suštini hard disk koji postoji unutar RAM-a. Podaci se mogu sačuvati i otvoriti sa ovog novog diska kao da je bilo bilo koji drugi, ali vrijeme čitanja / pisanje je mnogo brže nego redovnog hard diska jer je RAM mnogo brži.
Neki operativni sistemi mogu koristiti ono što se zove virtuelna memorija, što je suprotno od RAM diska. Ovo je funkcija koja izdvaja prostor na hard disku za upotrebu kao RAM.
To može povećati ukupnu raspoloživu memoriju za aplikacije i druge namjene, ali može negativno uticati na performanse sistema zbog činjenice da su hard diskovi sporiji od RAM memorije.